Uvodimo provjerene metode sanacije na hrvatsko tržište
Prilikom projektiranja odlagališta otpada, tvrtka Maxicon se služi inovativnim i ekonomičnim metodama te je svojevrsni predvodnik novijih, ali već provjerenih, svjetskih metoda sanacije na hrvatskom tržištu. Sukladno tome u praksu uvodimo i atenuacijski sloj kao prirodni filter za procjedne vode. Ovakav pristup do sada još nije primjenjivan prilikom sanacija odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj, dok je to uobičajna praksa u zemljama Europske Unije te u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prednosti i karateristike atenuacijskog sloja
Komunalni otpad prolazi i do pet faza raspada u procesu biorazgradnje tokom kojih nastaju razne kiseline, teški metali u tragovima te ostali ksenobiotici koji su koncnetrirani u nastaloj procjednoj vodi. Potrebno je takvu vodu ili kontrolirano skupljati i odvoditi s odlagališta ili pročistiti prije nego dođe u kontakt s vodnosnim slojem. Ovakav prirodni filter je također vrlo učinkovit u pročišćavanju ulja i raznih nusprodukata industrijske proizvodnje.
Standardna praksa nalaže izvođenje donjeg brtvenog sloja, geosintetičke membrane i sustava za odvodnju procjednih voda, što je dugotrajniji, tehnički zahtjevniji i skuplji postupak u odnosu na ugradnju atenuacijskog sloja jer kod primjene donjeg brtvenog sloja potrebno je skupljati, obrađivati, odvoziti te reciklirati procjedne vode. Ta ekonomska računica je još upečatljivija jer se izvedbom atenuacijskog sloja, kod zatvorenih odlagališta, isključuje trošak navedenog održavanja odlagališta koje više ne donosi prihode.
Uzimajući u obzir tehnički aspekt održavanja, prednost ugradnje atenuacijskog umjesto donjeg brtvenog sloja je dvojaka. Sprječava se nakupljanje procjednih voda i stvaranje tzv. ''efekta kade'', a u isto vrijeme se koriste prirodna svojstva atenuacijskog materijala kako bi se procjedne vode mehanički te biokemijski pročistile.
Mnogobrojna istraživanja su pokazala kako je sloj tla određenih mehaničkih, geoloških i mineralnih karakteristika vrlo dobar prirodni pročišćivač procjednih voda koje nastaju prilikom razlaganja otpada. Tehničke karakteristike tla poput debljine atenuacijskog sloja te zbijenosti određuju se na temelju koeficijenta vodopropusnosti odnosno količine procjedne vode. Tlo, u svom sastavu, ne mora biti nužno glina već u obzir dolaze i propusnija tla poput pjeskovitih glina, pjeskovitih prahova te slična koja zadovoljavaju uvjete plastičnosti, vlažnosti, vodopropusnosti, granulometrijskog sastava itd.
Izvedba atenuacijskog sloja je jednostavnija u usporedbi s izvedbom geosintetičke membrane, a velika prednost je i to što je faktor ljudske pogreške sveden na minimum za razliku od izvedbe geosintetičkih membrana.
Sam proces izvedbe je takav da se otkopa tlo sve do linije maksimalne razine podzemne vode, zatim se nasipa sloj šljunka koji se zbija te se na njega ugrađuje atenuacijski sloj koji se zbija. Izravno na atenuacijski sloj se odlaže otpad koji se zatvara pokrovnim slojem, dok se vodopropusnost atenuacijskog sloja određuje sukladno proračunu vodne bilance za odabrani prekrivni sustav uvažavajući lokalne klimatske uvjete.
Primjer sanacije odlagališta otpada primjenom atenuacijskog sloja
Ogledni primjer projekta kod kojeg je projektiran atenuacijski sloj je sanacija odlagališta komunalnog otpada Meka u gradu Ludbregu. Nakon temeljne analize sastava, količine i karakteristika otpada utvrđeno je kako bi atenuacijski sloj tla bio optimalno rješenje prilikom sanacije odlagališta.
Prikaz situacije odlagališta komunalnog otpada Meka, Grad Ludbreg D.Barać, I.Barbić, I.Mališa, M.Romanjik, 2015.)
Prikaz slojeva u presjeku tijela odlagališta komunalnog otpada Meka (D.Barać, I.Barbić, I.Mališa, M.Romanjik, 2015.)