Prilikom izrade projekata sanacije odlagališta otpada u Maxiconu posebnu pažnju pridajemo krajobraznom aspektu sanacije, kako bi se konačno zatvoreno odlagalište što bolje uklopilo u životnu sredinu u kojoj se nalazi.
Trenutna praksa gospodarenja otpadom ne prepoznaje potencijale i mogućnosti krajobraznog oblikovanja u rješavanju problematike sanacije degradiranih prostora odlagališta. To treba mijenjati i težiti cilju da se gospodarenje otpadom ne svodi samo na sanaciju u smislu odlaganja otpada i prekrivanja slojevima tla ili sintetičkih materijala, nego da se pri tome u obzir uzme i društveno korisni potencijal upotrebe saniranog prostora nakon inertizacije otpada. S rastom populacije i nedostatkom zemljišta, potreba za povratom takvih prostora postaje sve izraženija. Time se nameću različita pitanja, kao što su primjerice; da li je moguće povratiti izgubljeni i devastirani prostor s krajnjim ciljem edukacije o značajnosti problema recikliranja i održivosti, da li je moguće oblikovati specifičan prostor za određeno podneblje u kojem su sadržani svi aspekti prošlog, sadašnjeg i budućeg gospodarenja, te u konačnici da li krajobrazni arhitekti mogu upotrijebiti krajobraz kao obrazovni medij za osvještavanje nekih od spomenutih problema. Brojni primjeri pokazuju da je sve gore nabrojeno moguće, štoviše neophodno za buduće funkcioniranje ljudi kao vrste u suživotu s prirodom. Tako se danas u razvijenim zemljama zatvorenim odlagalištima daju nove funkcije, primjerice rekreacijski park (Mount Trashmore, Virginia), golf teren (Alexandria, Virginia), staništa lokalne faune pa čak i odmaralište (Meadowlands, New Yersey i Fresh Kills, New York).
Da bi se postigao željeni cilj i prostor degradiran odlaganjem otpada povratio zajednici na korištenje u obliku društveno prihvatljivog krajobraza s nekom funkcijom treba razmišljati u smjeru:
- osluškivanja potreba zajednice te dizajn u smjeru zadovoljavanja tih potreba uzimajući u obzir konstruirane i prirodne datosti dobivenog prostora
- prepoznavanja jedinstvenosti i specifičnosti lokacije, reljefne razvedenosti i položaja u urbanoj strukturi s ciljem određivanja krajnje funkcije
- poštovanja svih okolišnih i ostalih proceduralnih zahtjeva pri projektu sanacije
- osmišljanja trajno i lako ekonomski i okolišno održivog dizajna
- uvažavanja prostorno planskih interesa te prostornih interesa lokalne zajednice
- povećanja osviještenosti potrebe stvaranja novih krajobraza na mjestima degradiranih odlaganjem otpada
- postizanja jake povezanosti novog prostora s okolnim krajobrazom
- stvaranja vizualno zanimljivog i privlačnog prostora, jedinstvenog karaktera koji će djelovati doprirodno ili prirodno s podsjetnikom na prošlost lokacije
- postizanja trajno održivog okolišnog sustava s aktivnim praćenjem budućih stanja (plin, procjedne vode, površinske vode i njihovo otjecanje, stanje prekrivnog sustava te stabilnost odloženog otpada)
- pri odabiru biljnog materijala planirati korištenje fitostabilizacijskih vrsta s naglaskom na autohtono i lokalno dostupno bilje
- stvoriti mogućnost edukacije s ciljem podizanja svijesti potrebe recikliranja i uvažavanja prirodnog okoliša
Nadalje, kroz krajobrazne projekte odlagališta kao sredstvo sanacije degradiranog prostora odlagališta uputno je primjenjivati fitoremedijaciju. Pojednostavljeno rečeno fitoremedijacija je ekološki prihvatljiva tehnologija (zelena tehnologija) u kojoj se biljke rabe za razgradnju, asimilaciju, metabolizam ili detoksifikaciju različitih onečišćivača okoliša. Bilje dakle može poslužiti kao pomoć pri uklanjanju onečišćenja vode i tla, kroz svoju sposobnost evapotranspiracije te proizvodnju enzima koji pomažu pri razgradnji onečišćujućih tvari u tlu i vodi. Stabla, dendrologija te trajnice mogu se upotrijebiti u sprječavanju migracije onečišćujućih tvari s odlagališta u okolni prostor. Istraživanja su pokazala da su najčešći onečišćivači tla i vode teški metali, a upravo se tu bilje pokazalo izrazito učinkovitim. Četiri su osnovna roda posebno pogodna za ulogu fitostabilizacije, a među njih se ubrajaju: Populus spp., Sambucus spp., Viburnun spp. i Panicum spp.

Primjer – projektno rješenje krajobrazne sanacije kod zatvaranja odlagališta otpada Strm Breg (Ž.Varga, 2015.)

Primjer 2 – projektno rješenje krajobrazne sanacije kod zatvaranja odlagališta otpada Teodorovac (Ž.Varga, 2015.)